Potrošačka košarica u Njemačkoj vs. kod kuće. Gdje se bolje živi?

Potaknut pojavom sve više videa i članaka na temu “koliki su troškovi života u Njemačkoj” i ja sam odlučio donijeti, možda malo objektivniji prikaz i usporedbu troškova života i potrošačke košarice u Njemačkoj i kod kuće. 

Ako malo proguglate ili potražite na Facebook-u, možete naći dosta videa na ovu temu. Evo  par videa i članaka koje sam sam našao i pogledao:

 

Damir Lenart – Koliki su mjesečni troškovi moje obitelji u Njemačkoj

Andrej Nikolić – Koliki su moji troškovi u Njemačkoj

Lovra – Troškovi u Njemačkoj 

Zupanjac.net – Okvirni troškovi života u Njemačkoj

 

Iako su ovi videi jako dobri i daju uvid u stvarnu financijsku situaciju novih švaba, oni ipak pokazuju subjektivno stanje te osobe ili obitelji u tome mjestu (zanimljivo je usporediti troškove stanovanja u videima). 

Možda će netko gledati brojke u njima i čuditi se skupoći života u Njemačkoj… Ili pak postati obeshrabren u nastojanju da se preseli u Njemačku, no zapravo ja smatram da te brojke i iznos troškova uopće nisu važni. 

 

 

Zašto bi mi bio problem platiti stan 1500 € i imati ukupne troškove od 4000 Eura mjesečno  ako imam neto plaću od 6000? Je li automatski bolje živi netko tko troši samo 2000 ili tko u Hrvatskoj plaća stan 3 puta manje? 

Zbog toga ću ja pokušati napraviti nešto drugo, uz pomoć provjerenih podataka usporediti potrošačke košarice a samim time i financijsku moći pojedinca koji živi i radi u Njemačkoj usporedbi sa onim koji živi radi u Hrvatskoj. Hrvatsku sam uzeo jer je najrazvijenija zemlja i našao sam najviše podataka. Razmišljao sam da uzmem i BiH za primjer ali nema smisla, na kraju teksta sam objasnio zašto. Idemo!

 

Kako se živi u Hrvatskoj?

 

Prosječna plaća u Hrvatskoj, kao i u svakoj drugoj državi, varira od grada i regije. Ako uzmemo Zagreb za primjer, prosječna neto plaća ostvarena u Zagrebu u 2018. je bila 6281 kunu.

Sindikalna košarica minimalnih troškova četveročlane obitelji koja živi u unajmljenom stanu je 8596 kune, a ako pak žive u svome stanu i nemaju troškova stanovanja onda trebaju minimalno 6724 kune za život. Sve neto.

Znači da prosječna plaća u Zagrebu pokriva 93% posto minimalnih troškova života, i 73% ako obitelj plaća najam. Oko 70% posto ljudi nema plaću dovoljnu za pokrivanje osnovne košarice obitelji.

 

Koliki su normalni troškovi života u Zagrebu?

 

Stan – prema agentima za nekretnine, za normalan stan veličine 70 kvadrata trebate oko 3500 kuna. Za račune, struju, internet i televiziju oko 500 kuna.

Za grijanje u zimskim mjesecima oko 500 kuna na mjesec, za Holding oko 600 kuna na godinu. 1 tank goriva ćete platiti oko 600 kuna, pokaz za javni prijevoz za 1 dijete oko 400.

Statistički kažu da je 40% košarice hrana, znači da za hranu trebate minimalno 2700 kuna. Na to još dolazi odjeća, zabava, neplanirani troškovi i slično.

Našao sam podatak da, ako želite živjeti u Zagrebu standardom srednje klase, četveročlana obitelj treba 14000 kuna na mjesec, 220% više od jedne prosječne plaće.

Ako živite izvan Zagreba stvar je nepovoljnija. Troškovi života ostaju slični a prosječna plaća drastično pada. Tako da, i 2019. godine, čak 25% zaposlenika u Hrvatskoj ima plaću manju od 4000 kuna.

 

Tko toliko zarađuje i što mogu “obični” građani napraviti?

 

Plaću dovoljnu za “dobar” život, onu od 14000 kuna, u Hrvatskoj imaju rijetki. Najbolje plaćeni zaposlenici su kontrolori zračnog prometa, zaposlenici u farmaceutskoj industriji i top manageri. 

Ako pak niste u tim industrijama i niste top manager, za dobar život trebate 2 plaće. Ono što će pomoći u ostvarenju pristojnog životnog standarda je držati troškove života u granicama. Srećom, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji puno ljudi ima mogućnost živjeti u vlastitom stanu ili kući, ili pak sebi izgraditi mjesto za život, što je “vani” danas jako teško ostvarivo.

 

Kako se živi u Njemačkoj?

 

Usporediti ćemo najskuplji Hrvatski grad sa Njemačkim prosjekom.  Potrošačka košarica u Njemačkoj za četveročlanu obitelj izgleda ovako:

Minimalni troškovi života su 2517 Eura. Budući da je prosječna neto plaća u Njemačkoj 1945 (ovdje pročitajte više o plaćama u Njemačkoj), ispada da je prosječna neto plaća dovoljna da pokrijete 77% potrošačke košarice, više nego u Zagrebu ako plaćate najam stana.

50% posto ljudi ima plaću koja je dostatna za pokrivanje osnovne košarice obitelji. 

 

Najveća stavka potrošačke košarice u Njemačkoj je stanovanje. Čak 900 Eura mjesečno u prosjeku daju stanovnici Njemačke na stanarinu ili na imovinski kredit i povezane troškove.

Hrana i piće je oko 350 Eura mjesečno, transport, bilo vlastito auto ili javni prijevoz za obitelj košta isto toliko. Izdaci za hobije, slobodno vrijeme i kulturu iznose oko 250 Eura. 

Osim ovih, neizbježnih troškova cijene većine dobara i usluga su više nego u Hrvatskoj, te samim time trebamo i veća primanja da bi osigurali egzistenciju.

 

Kako se živi u Minhenu?

 

Isto kao što je Zagreb za Hrvatsku najskuplji i gospodarski najrazvijeniji grad, tako je i Minhen u Njemačkoj. Minhen je skuplji od ostalih gradova u svakom pogledu. Hrana je skuplja, prijevoz i izlasci također, ali ono što pravi najveću razliku je trošak stanovanja. 

 

 

Dok je u ostatku Njemačke za hladni najam stana normalan iznos oko 6, 7 € po kvadratnom metru, u Münchenu se taj iznos penje na 11,12 i više eura. Samim time i trošak za jednu obitelj u startu je skoro duplo veći Münchenu nego nekom drugom gradu. Službenih podataka nema, ali se govori o 3500 Eura mjesečno za minimalne troškove obitelji koja živi u Minhenu.

Osim po cijeni najma rast cijena u Münchenu je zgodno pratiti i prema cijeni piva na Oktoberfestu. Rast od 0,50 € godišnje za litru piva svake godine poslao je nešto normalno.

Baš kao u Zagrebu, prosječne plaće u Münchenu su veće (za 26% od Njemačkog prosjeka – 2450 Eura neto) ali te plaće za mnoga zanimanja ne prate streloviti rast cijena svega.

Naletio sam na podatak da, da bi obitelj sa dvoje djece u Münchenu živjela standardom srednje klase treba 9400 Eura bruto (oko 6000 neto) – izvor: https://www.focus.de/finanzen/

Budući da je prosječna bruto plaća u Minhenu 59.700 Eura, ispada da nam treba 190% prosječne plaće za “dobar” život, 30% manje nego u Zagrebu.

 

Zaključak

 

Ono što je meni kod istraživanja i pisanja ovog članka zapelo za oko je: 

• minimalne troškove života u Zagrebu i one u Njemačkoj ne možete pokriti jednom prosječnom plaćom. Dok je stvar u Njemačkoj malo bolja (77 > 73%), u Minhenu je gora (ca. 70% troškova pokriva prosječna plaća).
• 50% ljudi više ima ima plaću koja pokriva osnovne troškove u Njemačkoj , oko 30% u Hrvatskoj.
• Ono što malo kvari statistiku je iznos prosječne neto plaće od 1945 Eura u Njemačkoj. Iako je podatak točan, u taj iznos idu i tisuće osoba koje rade samo dio radnog vremena i minijob. Ja mislim da je iznos neto plaće u stvarnosti dosta veći, i da obitelji prihod od minijob-a i posla na dio radnog vremena još dodaju na prosječnu neto plaću, recimo supruga koji radi puno radno vrijeme.
• Najvažniji zaključak koji sam dobio pišući ovaj članak je taj da najveću razliku u financijskoj moći i standardu između života u Njemačkoj i “kod nas” je druga plaća. Već svi znaju da je u Njemačkoj stan najskuplja stvar, a da su ostali troškovi, iako veći, zapravo dosta blizu onima kod kuće. Ako u hrvatskoj imate 2 plaće, recimo 10.000 kuna, pokrivate svoje troškove, možete si priuštiti pokoji luksuz i uštedjeti recimo 1-2000 kuna mjesečno. Ako u Njemačkoj primate 2 plaće i imate, recimo, 4000 Eura neto, možete si također priuštiti pokoji luksuz i uštedjeti 500-1000 Eura neto (3500 – 6500 kuna). To je ono što daje sigurnost i osjećaj financijske moći.
• ako živite u BiH, 2 prosječne plaće Vam nisu dovoljne za pokrivanje osnovne košarice. Bosnu ili Srbiju nije imalo smisla uspoređivati.

Ovdje možete pronaći izvore koje sam koristio, to su statističke stranice na kojima možete naći okvirne cijene svega u svakome gradu.

https://de.statista.com/statistik/daten/studie/164774/umfrage/konsumausgaben-private-haushalt

https://www.numbeo.com/cost-of-living/

 

Ako imate zanimljive podatke ili informacije kojima bih mogao proširiti ili ispraviti članak, ili ako pak imate komentar ili mišljenje koje bi rad podijelili, slobodno pišite!