Kako napraviti budžet?

Novac i strah od nedostatka novca je jedan od glavnih (u SAD-u je broj 1.) izvora stresa u svijetu. Novac je većini ljudi stalni izvor frustracija. Bilo da ga imate premalo i ne možete pokriti sve troškove, imate “knap”, taman koliko Vam treba, ili ga imate previše, svi razmišljamo o novcu i, u većini slučaja, nismo zadovoljni.

Koliko puta ste (i ja isto), pogledali stanje na računu – tamo npr. 300 Eura. Vi mislili da imate 600, prošli tjedan je bilo 1000 i nemate pojma gdje je otišlo ovih 700. Mislim da se većina nas jako često nađe u ovakvoj situaciji. Sami nedostatak novca, ali i osjećaj da nemamo financije pod kontrolom je stresan.

 

Prva lekcija svakog tečaja o osobnim financijama i prva lekcija svakog financijskog stručnjaka je kako napraviti budžet. Svaka firma, svaka država, svaki projekt ima svoj budžet, zašto ne bi i Vi imali budžet i njime se vodili u svakodnevnom životu?

 

Osim ako niste štreber kao ja, voditi budžet je dosadno i naporno. Ovdje ću Vam pokazati zašto je to jako važno, zašto se isplati i kako cijelu stvar napraviti jednostavnijom i zabavnijom.

 

Zašto je važno imati budžet za sebe ili za obitelj?

1. • To je prvi korak u životu bez financijskog stresa! Zamislite da se ne morate brinuti o novcu… koje olakšanje bi to bilo.
2.  
   • Sprečava vas da trošite novac koji nemate. U davno vrijeme, vrijeme bez potrošačkih kredita i kreditnih kartica svatko je trošio onaj novac koji je imao. Kada novca više nije bilo, nismo ni trošili. Danas je situacija da, i kad više nemam novca, zapravo ga imam. Ukoliko nađem stvar koja mi se sviđa, a nemam novca (plate nejma), jednostavno provučem karticu i zadužim se. Trošenje novca, stvarno davanje novca za tu jaknu i podmirivanje te obveze je briga nekog Ante u budućnosti. Ustvari trošimo budući novac koji ćemo možda imati. Ako vodimo budžet i imamo brojke pred očima kojih se držimo trošim samo novac koji imam. I zapravo kupujem manje gluposti koje mi, realno govoreći, i ne trebaju.

1. • Vođenje budžeta mi pokaže moje loše potrošačke navike. Nije neobično da ljudi, nakon par mjeseci vođenja budžeta, shvate da nove cipele svaki mjesec možda i nisu potrebne. Da možda nikad i ne koristite 200 MB brzine interneta illi gledate sve kanale Premiere Sky Plus Premium paketa. Bez analize najčešće ne primjetimo kako kroz male iznose na dugi rok mnogo novca bacamo na nepotrebno.

1. • Pomaže nam kupiti važne stvari i pripremiti se za hitne slučajeve. Sastavni dio svakog budžeta je štednja. Ta štednja je najčešće usmjerena na važne kupnje u životu (auto, kuća i sl.) ili na štednju koju čuvamo za crne dane. Lakše je kupiti novo auto ako smo već uštedjeli za njega. Lakše je kupiti kuću ako imam polog za nju. Štednja pomaže biti spreman i za financijske poteškoće u budućnosti. Otkaz na poslu, iznenadna selidba, razvod, bolest… sve su to stvari koje su jako turbulentne, izazov za Vas ali i za Vaš novčanik. Ako imam crni fond to je lakše preživjeti. Ako imamo promišljen budžet i živimo po njemu uvijek ćemo imati novaca stvari koje nam trebaju i koje bi mi nam mogle zatrebati.
2.  
   • Bolje spavate. Koliko ljudi ide u krevet u brizi hoće li moći platiti svoje račune i što će sutra donijeti. Živjeti u skladu sa primanjima i imati ušteđevinu za crne dane je bolje od brojanja ovaca.

 

Kako napraviti budžet?

Postoji 1000 metoda. Od jako detaljnih i kompliciranih (koje nitko nema volje napraviti) do jednostavnih (koje su često pre jednostavne i površne).

U stvaranju svoga budžeta sam se vodio temeljnim idejama koje svi promoviraju, ali i nekim “cakama” kojima sam si olakšao život.

Ovaj princip možete primjeniti i kao samac i kao obitelj. Nije važno, uvijek pravimo jedan budžet, a u mom slučaju to je budžet obitelji sa malom djecom u Njemačkoj.

 

Uzmite olovku i papir ili napravite Excel tablicu i krenite.

Koji su Vaši prihodi?

Uzmimo za primjer:

 

Prihod	Iznos
Plaća (neto)	2550
Kindergeld	384
Elterngeld	300
Wohngeld	0
Prihod od investicija	0
Prihod od vlasništva	0
Mirovine	0
Ostali prihodi	50

….

Zbrojite sve redovne mjesečne prihode. Ako imate neki prihod koji primite svake godine, podijelite ga na mjesece. Ako Vam plaća nije uvijek ista, realan prosjek. Važno je dobiti pravi broj Vaših ukupnih primanja na mjesec. Neto!

Za ovaj primjer uzeti ćemo da su naša ukupna mjesečna primanja 3284 Eura. To je prvi jako važan broj.

 

 

Koji su Vaši redovni fixni troškovi?

Fiksni troškovi su svi oni troškovi bez kojih se “ne može”. Trošak stanovanja, računi, trošak prijevoza, mobitela, osiguranja itd. su sve fiksni troškovi. Oni najčešće dolaze mjesečno na naplatu i rijetko se mijenjaju pa ih je vrlo lako izračunati. Fiksni troškovi će većina ljudi moći smisliti iz glave, ali opet pogledajte Vaše bankovne izvode proteklih par mjeseci. Često zaboravimo manje važne troškove kao što su članstvo u teretani, pretplate za neke novine ili usluge, troškove vođenja bankovnog računa, troškove kartica i druge. Zbrojite i sve ove male sitne troškove da bi dobili ukupne mjesečne fiksne troškove.

Trošak	Iznos
Stan	900
Struja	60
Internet	30
Mobitel	60
Rata za auto	220
Autoosiguranje	90
Gorivo	110
Auto servis/inspekcija	50
Vrtić	91
Njemačka TV	18
Hrvatska TV	10
Pretplata na Spotify	10
Osiguranja (Haftpflicht…)	9
Amazon Prime	8
Fitness Studio	25
Kreditna kartica	10

Ukupni fiksni mjesečni troškovi: 1701 Euro

 

Koji su Vaši ostali, “varijabilni” troškovi?

Za razliku od fiksnih, varijabilni troškovi nisu strogo određeni. Promjenjivi su i ne moramo ih imati, njihova visina i tip ovise o životnoj situaciji i našoj volji. Varijabilni troškovi su jako teški za pratiti i većina ljudi vjerojatno nema pojma kolike varijabilne troškove trenutno imaju.

Stari način dokumentiranja ovih troškova kaže da bi trebali živjeti par mjeseci i zapisivati svaki cent troška, svaki potrošeni novčić da bi nakon 3-4 mjeseca mogli reći koliki su u prosjeku Vaši mjesečni varijabilni izdaci. Budući da nitko nema volje ovo raditi, jednostavno uzmite izvode svojih bankovnih računa protekla 3-4 mjeseca i prođite ih u detalje. Zapišite SVE troškove koje niste zapisali u fiksne (hrana, piće, izlasci, higijena, odjeća, sve troškove koje ne mogu definirati dodajte tu (ako ste npr. digli 100 Eura s bankomata i nemate pojma na što ste ih potrošili zbrojite ih u varijabilne). Sve izdatke zbrojite i podijelite po mjesecu. Cilj je odrediti prosjek varijabilnih troškova po mjesecu.

Recimo da je to 1000 Eura na mjesec. 

Koliko ste sigurni u Vaše brojke?

Nakon što smo dobili točan iznos fiksnih i varijabilnih troškova, da bi bili sigurni da će budžet funkcionirati i da bi dobili malo “lufta”, nije loše dodati mali iznos na troškove, za sigurnost. Kod fiksnih troškova sam dodao 5%, a kod varijabilnih 10% da bih bio “na sigurnoj strani” da nisam zaboravio neke troškove ili su neki možda malo veći nego što sam ja to planirao.

 

Ako smo sve napravili, situacija na našem primjeru je ovakva:

Ukupni neto prihod: 3284 Eura

Ukupni fixni troškovi: 1701 + 5% = 1786 Eura

Ukupni varijabilni troškovi: 1000 + 10% = 1100 Eura

Razlika: 398 Eura

 

Možda ste sada po prvi put u životu vidjeli ovo. Sad je pravo vrijeme da dobro pogledate cijelokupnu situaciju. Ako je razlika pozitivna – odlično! Imate više nego što Vam trenutno treba i možete štediti i investirati. Je li razlika negativna – možete li neke troškove brzo eliminirati ili smanjiti? Je li Vam se čini da previše trošite? Napravite brze korekture ako možete jer ćemo sada rasporediti naš budžet ovakav kakav je.

 

Koje varijante budžetiranja postoje?

Isto kao što postoje razne varijante dobivanja budžeta, postoje i različiti načini i razna mišljenja kada govorimo o raspodjeli. Od svih izdvoji ću dva najpoznatija, tzv:

50/30/20

…je najpoznatiji način budžetiranja. Po ovome planu:

50%

Vašeg prihoda bi trebalo ići na neophodne troškove. Za stanarinu, kredit za nekretninu, hranu, račune, troškove prijevoza…, znači za stvari koje su neophodne za normalan život.

20%

Vaših financijskih sredstava bi trebale ići na otplatu duga, štednju i investicije (ovdje se ne misli na kredit na nekretninu koji se smatra neophodnim troškom). T

Ako ćemo se voditi ovim načinom budžetiranja, osoba u našem primjeru bi trebala štedjeti 650 Eura mjesečno (20%), tako da treba odmah raditi na tome da smanji troškove ili poveća prihode da bi ovo postigla.

30%

su tzv. troškovi stila života. To su troškovi koje želite, a zapravo ne morate imati. Auto, izlasci, zabava, shopping, odjeća i hobiji su troškovi koje svaka osoba kraju krajeva ima, ali ove troškove možemo uvijek smanjiti ili povećati i oni ovise o našoj financijskoj situaciji.

Zero Based Budget

…ili budžet u kojem na kraju imate nula. Tu verziju promovira Dave Ramsey, poznati američki financijski savjetnik. Ideja ovoga plana je da od Vašeg prihoda rasporedite svaki cent na troškove, štednju i ulaganja te da na kraju ostanete sa 0 Eura. To znači da bi Vaša štednja i Vaše investicije isto trebali fiksno biti određeni u Vašem budžetu. Cilj je, strogim rasporedom, prisiliti disciplinu i osigurati življenje po planu. 

 

Ja osobno koristim neku varijantu 50/30/20 plana. Nastojim štediti i investirati 20% naših ukupnih primanja, a zbog toga što mi je ovih ostalih 80% teško podijeliti (ne da mi se dijeliti obvezne troškove i želje), tih 80% gledam kao na troškove koji su tu i koje, ako mogu, nastojim smanjiti i eliminirati. Trenutno za mene ovakav način budžetiranja dobro funkcionira (investiranje funkcionira super zato što je automatizirano, štednja ide “takotako”).

 

Otplatiti dug? Investirati ili štedjeti?

Što napraviti sa ovih 20%? Neki pokušavaju sve uštediti, neki investiraju svaki cent viška. Oboje je važno. Prvo otplatite sav dug koji imate (osim kredita na nekretninu),  a onda pokušajte uštedjeti 3 neto mjesečna troška za crni fond, a ostalo investirajte. O savjetima i načinima ulaganja ću pisati nekom drugom prilikom. Za sada je važno da Vam ostaje novca koji ne trošite.

Nemojte zaboraviti darivati. Postanite sponzor neke organizacije i izdvojite 1% od svega da pomognete nekome svaki mjesec. I ovdje je se najlakše pretplatiti. Novac se skida automatski i ne boli.

 

Što ako, nakon stvaranja budžeta, shvatim da sam u banani?

 

Bolje da ste to sada shvatili nego da ste tako živjeli dalje. Što prije to bolje. Vrlo je jednostavno, prvi korak je da NAPRAVITE BUDŽET, kakav je da je. Onda imate 2. mogućnosti:

1. Povećati prihode

Nađite MiniJob, promijenite posao, tražite povišicu na poslu. Ako Vam svaki mjesec fali 200 Eura, Minijob-om bi riješili ovaj problem i još bi imali dovoljno da štedite 250 Eura svaki mjesec. Analizirajte koliko Vam fali i razmislite kako da to dostignete. O ovoj temi ću više pisati u budućnosti, za sada mislim da je dosta.

2. Smanjiti troškove

Srežite nepotrebne troškove. Razmislite koje velike troškove ne trebate i koje alternative imate. Mali troškovi su na dugi rok također opasni. Također tema za budućnost.

 

Aktualiziraj budžet!

Vaši prihodi i rashodi se mijenjaju. Uzmite svakih nekoliko mjeseci sat vremena i bacite pogled na brojke. Je li stanje isto? Morate li nešto aktualizirati? Ako ovo ne napravite brzo ćete shvatiti da Vam budžet više ne valja i prestati ga koristiti. Nije stvar u budžetu, nego u krivim, neaktualiziranim informacijama.

 

Praktični savjet za bolje funkcioniranje:

Kada napravite budžet, i odlučite da od danas 1000 Eura mjesečno imate “za trošenje”, važna je disciplina, ali neke “cake” mogu pomoći.

Prvo, sve što se može automatizirati – automatiziraj. Računi se plaćaju automatski (Lastschrift). Štednju odvajam na drugi konto (na primjer), investicije se skidaju redovno, donacije isto itd. Računalo neće zaboraviti platiti račun ili se preračunati, stoga prepustite dosta posla njemu.

Kako napraviti budžet za obitelj je timski rad. Uključite partnera i zajedno se dogovorite. Ako ste se Vi zagrijali za ovu temu a supruga misli da je to najveća glupost na svijetu – neće funkcionirati.

Podijeliti konta ili rasporedite novac za trošenje. Netko otvori više bankovnih računa a netko jednostavno podjeli novac u kuverte na početku mjeseca (envelope system).

Krenite polako, normalno je griješiti, ali ustrajnost se isplati.

 

Izbjegnite ove najčešće pogreške:

1. 1. Nerealna očekivanja. Napravite plan kojega se možete držati. Ako ne napišete prave prihode i troškove ovo neće funkcionirati. Korak po korak.
   2. Sve je neto! Neto prihodi, neto troškovi. Nemojte upisati bruto plaću.
   3. Napravite male, ali razmislite i o velikim promjenama. Kada shvate da su troškovi veći od prihoda, mnogi brzo krenu rezati male, malo značajne troškove koji jako utječu na kvalitetu života.

 

Jesti ću samo JA! proizvode, svugdje ću ići pješke, neću davati lemozinu da bih uštedio 40 Eura su glupe ideje. Razmislite trebate li se riješiti skupog auta? Trebam li dignuti kredit da bih napravio kuću u Vučipolju u kojoj sam 20 dana na godinu? Trebate li pušiti 2 kutije Marlbora na dan? Trebate li bacati toliko hrane? To su velike promjene i drastično će pomoći.

 

Upravo ste napravili nešto dobro. Kako napraviti budžet je prva lekcija koju trebate znati a dobiti pregled o svojim financijama je prvi korak u dovođenju istih u red.

Ako ste pročitali dovde, svaka čast, volio bih da mi se svatko tko je to napravio javi ili komentira ispod. Pišite da čujem Vaše mišljenje, sviđaju li Vam se ovi dugi članci i koji su Vaši prijedloge za daljnje teme.

Ovdje pročitajte Tko je bogat u Njemačkoj.