Dječje ustanove i vrtić u Njemačkoj – što i kako izabrati?

Već neko vrijeme razmišljam o tome koji postupak i formular bih sljedeće mogao prevesti i opisati. Jednostavno se, u birokratskom smislu, kod derneuesvabe proteklih par mjeseci nije događalo ništa. Do sada, kada samo našu skoro-trogodišnju kćer morao prijaviti za vrtić (vrijeme leti, kao da sam prošli mjesec ovo pisao: kako izvaditi rodni list). Odlučio sam ovu temu podijeliti u dva dijela:

Idemo prvo o vrstama.

Tko nema djecu, čuo je za vrtić. Tko ima djecu u Njemačkoj, barata cool izrazima kao “moja Mara je kod Tagesmutter na Nachmittagsbetreuung-u” ili “Marko dogodine ide u Montessori Kitu”. Treba završiti doktorat da bi se snašao u svemu tome. Vjerujem da je većini roditelja koji se po prvi put susreću s ovim stalo da im dijete ide u odgovarajuću ustanovu s programom koji im odgovara. Pa evo mala pomoć!

Vrsta ustanove:

Koja je razlika između vrtića, kita…?

Iako na površini sve izgleda slično, ustanove koje se brinu o djeci su različite i podjeljene u kategorije. Evo prvo par tipova:

Kita – ustanova za djecu od 1. do najčešće 3. godine starosti. Djeca su podijeljena u stalne grupe i mogu biti dio dana, ili cijeli dan skrbljena. Odgajatelji su zaduženi za brigu o i razvoj djece.

Kindergarten – isto kao i Kita, ali namijenjeno starijoj djeci, najčešće od 3-6 godina (do škole). Krajem boravka u Kindergartenu djeca se posebnim programima pripremaju za školi (barem u normalnim godina bez Korone, ove godine nix program).

Kindertagespflege – nešto kao dnevni boravak za djecu u kojem jedna osoba preuzima skrb o najviše 5 djece. Na ovaj način se “Tagesmutter ili Vater” može individualno posvetiti svakom djetetu.

Poslovni vrtić – velike firme mogu ponuditi uslugu vlastitog vrtića koji može biti povlastica za zaposlenike.

Au-pair – osobe (dadilje) koje žive kod obitelji te se brinu o djeci u zamjenu za boravak i džeparac. Au-pair mogu imati od 18-25 godina te dolaze iz inozemstva. Uvijek mi padne na pamet kako bi izgledao taj razgovor da svojoj ženi predložim Au-pair. “Idemo dovesti 20-ogodišnju španjolku koja će živjeti s nama…” – mrtav.

Roditelji na “posudbu” i daditeljske obitelj – su osobe ili obitelji koje uskaču i preuzimaju brigu o Vašoj djeci kada Vam je to potrebno.

Nositelji ustanove:

Osim vrste ustanove, važnu razliku pravi i nositelj ustanove. Nositelj je vlasnik, a vlasnik pravi razliku time što određuje pedagoški smjer i sve ostale detalje poslovanja. Nositelji ustanova za skrb djece u Njemačkoj mogu biti:

Općina/grad (javna služba)

33% vrtića u Njemačkoj su u vlasništvu grada ili općine. Javni vrtići i ustanove u Njemačkoj nemaju definiran pedagoški smjer nego se trude pokriti jako široki spektar tema i ponuda. U mnogim gradovima, javni vrtići su besplatni ili ih roditelji dijelom sufinanciraju, ovisno o primanjima roditelja.

“Slobodni” nositelji

Više od 60% ustanova za skrb djece u Njemačkoj su u vlasništvu tzv. “slobodnih” nositelja. To mogu biti crkve, udruge, poduzeća, privatni vlasnici itd.

Crkve

Velik broj vrtića i kita u Njemačkoj je u vlasništvu crkve. Katolički ili evangelistički vrtići su, logično, jako vezani uz župu i cijelu crkvenu zajednicu. Kroz to, djeca sudjeluju i na svetim Misama i u crkvenim događajima.

Crkveni vrtići promiču katoličke vrijednosti i djeca katolika imaju prednost pri upisu, no ne morate biti vjernik ili član crkve da bi dobili mjesto.

Udruge

Tipični primjeri udruga kao nositelja vrtića u Njemačkoj su Caritas, Crveni Križ, Diakonie, zaklade i sl. Obično su to dobrotvorne udruge. Pedagoški smjer u ovim ustanovama nije temeljen na religiji, nego na etičkim vrijednostima pravde i jednakosti. 

Roditeljske inicijative

Činjenica je da mnogi gradovi muku muče sa nedostatkom mjesta u vrtićima. Zbog toga se roditelji mogu udružiti i osnovati vlastiti vrtić. Roditelji se sami brinu o financijama, osoblju i pedagoškom programu. Budući da je vođenje vrtića skupo, grad i općina često uskaču i financijski podržavaju ove ustanove. Nije neobično da se roditelji-osnivači zaposle u svom vrtiću.

Firme (poduzeća)

I firme imaju mogućnost otvoriti vlastiti vrtić. Na to se obično odlučuju velika uspješna poduzeća (znam da se o vrtiću Microsoft-a u Münchenu nadugo i naširoko pisalo). Privatna firma ne može biti odgovorna za pedagoški smjer, zato se ovakvi i vrtići najčešće vode u kooperaciji sa gradom.

Privatni vrtići

Dok su dok svi ostali navedeni nositelji dječjih ustanova u Njemačkoj ili rade u kooperaciji sa gradom, ili sa nekim dijelom financiraju preko javnih sredstava, vrtić može biti i 100% privatan. Troškovi vrtića nisu mali i privatni vrtići moraju snositi sve troškove sami. Zbog toga je i naknada koju roditelji moraju plaćati uglavnom mnogo veća nego kod ostalih tipova vrtića. Samim time su privatni vrtići uglavnom rezervirani za one malo dubljeg džepa.

vrtić u Njemačkoj

Pedagoško usmjerenje 

Osim vlasništva nad dječjom ustanovom u Njemačkoj, svaki vrtić mora izjasniti i svoje pedagoško usmjerenje. I ova činjenica će vam pomoći da se odlučite za ili protiv neke kite ili vrtića. Najvažnija pedagoška usmjerenja u dječjim ustanovama u Njemačkoj su:

Montessori vrtić

Montessori vrtići su poznati u cijelom svijetu. Ponose se pedagoškim smjerom u kojem se djeca razvijaju kao individualne osobe. Credo montessori vrtića je “pomozi mi da to sam napravim”.

U praksi to znači da djeca sama mogu odlučiti kada će se igrati i što će raditi. Nemaju obveze i “moranje” da nešto naprave ako to ne žele. Pobornici ovog smjera kažu da se djeca slobodno razvijaju i uče samopouzdanju od najmlađe dobi. Protivnici kažu da manjak discipline uzrokuje razvijanje djeteta u krivom smjeru i manjak motivacije da postiže više.

Integrativni vrtić

U integrativnom vrtiću se zajedničke brine o normalno razvijenoj djeci i djeci s poteškoćama u razvoju. Cilj ovakvih vrtića je učenje jedni od drugih a Credo “svako dijete je shvaćeno ozbiljno i poštovano”.

Prednosti je ta što se, budući da su ove grupe u vrtiću manje, djeci može pružiti više pozornosti a nedostatak je taj što su ponekad aktivnosti, izleti i slično ograničeni zbog posebnih potreba neke djece.

Moj sin ide u integrativni vrtić. Na početku, kad sam tek čuo za to, bio sam onako seljački skeptičan. Nakon 3 godine, vidim da sam bio apsolutno u krivu i njegovim razvojem u vrtiću i brizi koju dobiva smo više nego zadovoljni.

Waldorfkindergarten

Ovo je više životni koncept nego pedagoško usmjerenja vrtića. Kod ovakvih vrtića se velika pažnja pridaje tome da djeca uče od odgajatelja. U cijelom njihovom konceptu priroda igra jako veliku ulogu. Djeca se igraju prirodnim igračkama i koriste svaku prigodu da idu van i upoznaju prirodu. Prednost je poticanje kreativnosti i “zdravi način života”. Nedostatak je velika ovisnost o odgajateljima i činjenica da se morate slagati sa takvim (hipijevskim) pogledom na svijet.

kita u Njemačkoj

Waldkindergarten

Bi se mogao prevesti kao šumski vrtić. Ovo je novi koncept koji dolazi iz skandinavskih zemalja čija glavna ideja je boravak na otvorenom. Djeca 90% vremena borave vani. Srećom, po njemačkom zakonu svi vrtići moraju imati zatvoreni prostor pa i ova djeca imaju  jednu prostoriju gdje se mogu skloniti od nevremena. Temeljna ideja je život u, i sa prirodom.

Prednost je zdravi način života od malih nogu, upoznavanje prirode. Nedostatak je inzistiranje na boravku vani čak i po lošem vremenu.

Dvojezični vrtić

Kao što samo ime govori, gradovi i kvartovi koji imaju velik udio stranaca često uvedu dvojezični vrtić u kojem se pedagoški program jednostavno vodi dva jezika.

Prvo sam počeo pisati o tome kako se upisati u vrtić u Njemačkoj. Čim sam vidio da će to biti komplicirano zbog mnoštva različitih ustanova i tipova, odlučio sam podijeliti teme. Prvo vidite i odlučite gdje želite prijaviti dijete, a tek onda će članak koji slijedi imati smisla.

Ako već možete birati ustanovu, evo na što možete obratiti pozornost da bi izabrali pravi vrtić, kitu… za Vaše dijete:

  1.  Tko je nositelj
  2.  Kakav pedagoški fokus imaju
  3. ponude za dijete
  4. vrijeme rada
  5. veličina grupe
  6. kvalifikacije osoblja
  7. koncept ponašanja
  8. rad roditelja
  9. prostorije i vanjski prostor
  10. opremljenost objekata
  11. postupak dokumentiranja djetetovih razvojnih koraka
  12. usmjerenost prema zajednici

…nastavak slijedi!

…evo ga:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)