Dječje ustanove i vrtić u Njemačkoj – što i kako izabrati?

Već neko vrijeme razmišljam o tome koji postupak i formular bih sljedeće mogao prevesti i opisati. Jednostavno se, u birokratskom smislu, kod derneuesvabe proteklih par mjeseci nije događalo ništa. Do sada, kada samo našu skoro-trogodišnju kćer morao prijaviti za vrtić (vrijeme leti, kao da sam prošli mjesec ovo pisao: kako izvaditi rodni list). Odlučio sam ovu temu podijeliti u dva dijela:

  • ovaj članak – o vrstama tih ustanova u Njemačkoj
  • drugi članak – kako prijaviti dijete u vrtić u Njemačkoj

Idemo prvo o vrstama.

Tko nema djecu, čuo je za vrtić. Tko ima djecu u Njemačkoj, barata cool izrazima kao “moja Mara je kod Tagesmutter na Nachmittagsbetreuung-u” ili “Marko dogodine ide u Montessori Kitu”. Treba završiti doktorat da bi se snašao u svemu tome. Vjerujem da je većini roditelja koji se po prvi put susreću s ovim stalo da im dijete ide u odgovarajuću ustanovu s programom koji im odgovara. Pa evo mala pomoć!

Vrsta ustanove:

Koja je razlika između vrtića, kita…?

Iako na površini sve izgleda slično, ustanove koje se brinu o djeci su različite i podjeljene u kategorije. Evo prvo par tipova:

Kita – ustanova za djecu od 1. do najčešće 3. godine starosti. Djeca su podijeljena u stalne grupe i mogu biti dio dana, ili cijeli dan skrbljena. Odgajatelji su zaduženi za brigu o i razvoj djece.

Kindergarten – isto kao i Kita, ali namijenjeno starijoj djeci, najčešće od 3-6 godina (do škole). Krajem boravka u Kindergartenu djeca se posebnim programima pripremaju za školi (barem u normalnim godina bez Korone, ove godine nix program).

Kindertagespflege – nešto kao dnevni boravak za djecu u kojem jedna osoba preuzima skrb o najviše 5 djece. Na ovaj način se “Tagesmutter ili Vater” može individualno posvetiti svakom djetetu.

Poslovni vrtić – velike firme mogu ponuditi uslugu vlastitog vrtića koji može biti povlastica za zaposlenike.

Au-pair – osobe (dadilje) koje žive kod obitelji te se brinu o djeci u zamjenu za boravak i džeparac. Au-pair mogu imati od 18-25 godina te dolaze iz inozemstva. Uvijek mi padne na pamet kako bi izgledao taj razgovor da svojoj ženi predložim Au-pair. “Idemo dovesti 20-ogodišnju španjolku koja će živjeti s nama…” – mrtav.

Roditelji na “posudbu” i daditeljske obitelj – su osobe ili obitelji koje uskaču i preuzimaju brigu o Vašoj djeci kada Vam je to potrebno.

Nositelji ustanove:

Osim vrste ustanove, važnu razliku pravi i nositelj ustanove. Nositelj je vlasnik, a vlasnik pravi razliku time što određuje pedagoški smjer i sve ostale detalje poslovanja. Nositelji ustanova za skrb djece u Njemačkoj mogu biti:

Općina/grad (javna služba)

33% vrtića u Njemačkoj su u vlasništvu grada ili općine. Javni vrtići i ustanove u Njemačkoj nemaju definiran pedagoški smjer nego se trude pokriti jako široki spektar tema i ponuda. U mnogim gradovima, javni vrtići su besplatni ili ih roditelji dijelom sufinanciraju, ovisno o primanjima roditelja.

“Slobodni” nositelji

Više od 60% ustanova za skrb djece u Njemačkoj su u vlasništvu tzv. “slobodnih” nositelja. To mogu biti crkve, udruge, poduzeća, privatni vlasnici itd.

Crkve

Velik broj vrtića i kita u Njemačkoj je u vlasništvu crkve. Katolički ili evangelistički vrtići su, logično, jako vezani uz župu i cijelu crkvenu zajednicu. Kroz to, djeca sudjeluju i na svetim Misama i u crkvenim događajima.

Crkveni vrtići promiču katoličke vrijednosti i djeca katolika imaju prednost pri upisu, no ne morate biti vjernik ili član crkve da bi dobili mjesto.

Udruge

Tipični primjeri udruga kao nositelja vrtića u Njemačkoj su Caritas, Crveni Križ, Diakonie, zaklade i sl. Obično su to dobrotvorne udruge. Pedagoški smjer u ovim ustanovama nije temeljen na religiji, nego na etičkim vrijednostima pravde i jednakosti. 

Roditeljske inicijative

Činjenica je da mnogi gradovi muku muče sa nedostatkom mjesta u vrtićima. Zbog toga se roditelji mogu udružiti i osnovati vlastiti vrtić. Roditelji se sami brinu o financijama, osoblju i pedagoškom programu. Budući da je vođenje vrtića skupo, grad i općina često uskaču i financijski podržavaju ove ustanove. Nije neobično da se roditelji-osnivači zaposle u svom vrtiću.

Firme (poduzeća)

I firme imaju mogućnost otvoriti vlastiti vrtić. Na to se obično odlučuju velika uspješna poduzeća (znam da se o vrtiću Microsoft-a u Münchenu nadugo i naširoko pisalo). Privatna firma ne može biti odgovorna za pedagoški smjer, zato se ovakvi i vrtići najčešće vode u kooperaciji sa gradom.

Privatni vrtići

Dok su dok svi ostali navedeni nositelji dječjih ustanova u Njemačkoj ili rade u kooperaciji sa gradom, ili sa nekim dijelom financiraju preko javnih sredstava, vrtić može biti i 100% privatan. Troškovi vrtića nisu mali i privatni vrtići moraju snositi sve troškove sami. Zbog toga je i naknada koju roditelji moraju plaćati uglavnom mnogo veća nego kod ostalih tipova vrtića. Samim time su privatni vrtići uglavnom rezervirani za one malo dubljeg džepa.

vrtić u Njemačkoj

Pedagoško usmjerenje 

Osim vlasništva nad dječjom ustanovom u Njemačkoj, svaki vrtić mora izjasniti i svoje pedagoško usmjerenje. I ova činjenica će vam pomoći da se odlučite za ili protiv neke kite ili vrtića. Najvažnija pedagoška usmjerenja u dječjim ustanovama u Njemačkoj su:

Montessori vrtić

Montessori vrtići su poznati u cijelom svijetu. Ponose se pedagoškim smjerom u kojem se djeca razvijaju kao individualne osobe. Credo montessori vrtića je “pomozi mi da to sam napravim”.

U praksi to znači da djeca sama mogu odlučiti kada će se igrati i što će raditi. Nemaju obveze i “moranje” da nešto naprave ako to ne žele. Pobornici ovog smjera kažu da se djeca slobodno razvijaju i uče samopouzdanju od najmlađe dobi. Protivnici kažu da manjak discipline uzrokuje razvijanje djeteta u krivom smjeru i manjak motivacije da postiže više.

Integrativni vrtić

U integrativnom vrtiću se zajedničke brine o normalno razvijenoj djeci i djeci s poteškoćama u razvoju. Cilj ovakvih vrtića je učenje jedni od drugih a Credo “svako dijete je shvaćeno ozbiljno i poštovano”.

Prednosti je ta što se, budući da su ove grupe u vrtiću manje, djeci može pružiti više pozornosti a nedostatak je taj što su ponekad aktivnosti, izleti i slično ograničeni zbog posebnih potreba neke djece.

Moj sin ide u integrativni vrtić. Na početku, kad sam tek čuo za to, bio sam onako seljački skeptičan. Nakon 3 godine, vidim da sam bio apsolutno u krivu i njegovim razvojem u vrtiću i brizi koju dobiva smo više nego zadovoljni.

Waldorfkindergarten

Ovo je više životni koncept nego pedagoško usmjerenja vrtića. Kod ovakvih vrtića se velika pažnja pridaje tome da djeca uče od odgajatelja. U cijelom njihovom konceptu priroda igra jako veliku ulogu. Djeca se igraju prirodnim igračkama i koriste svaku prigodu da idu van i upoznaju prirodu. Prednost je poticanje kreativnosti i “zdravi način života”. Nedostatak je velika ovisnost o odgajateljima i činjenica da se morate slagati sa takvim (hipijevskim) pogledom na svijet.

kita u Njemačkoj

Waldkindergarten

Bi se mogao prevesti kao šumski vrtić. Ovo je novi koncept koji dolazi iz skandinavskih zemalja čija glavna ideja je boravak na otvorenom. Djeca 90% vremena borave vani. Srećom, po njemačkom zakonu svi vrtići moraju imati zatvoreni prostor pa i ova djeca imaju  jednu prostoriju gdje se mogu skloniti od nevremena. Temeljna ideja je život u, i sa prirodom.

Prednost je zdravi način života od malih nogu, upoznavanje prirode. Nedostatak je inzistiranje na boravku vani čak i po lošem vremenu.

Dvojezični vrtić

Kao što samo ime govori, gradovi i kvartovi koji imaju velik udio stranaca često uvedu dvojezični vrtić u kojem se pedagoški program jednostavno vodi dva jezika.

Prvo sam počeo pisati o tome kako se upisati u vrtić u Njemačkoj. Čim sam vidio da će to biti komplicirano zbog mnoštva različitih ustanova i tipova, odlučio sam podijeliti teme. Prvo vidite i odlučite gdje želite prijaviti dijete, a tek onda će članak koji slijedi imati smisla.

Ako već možete birati ustanovu, evo na što možete obratiti pozornost da bi izabrali pravi vrtić, kitu… za Vaše dijete:

  1.  Tko je nositelj
  2.  Kakav pedagoški fokus imaju
  3. ponude za dijete
  4. vrijeme rada
  5. veličina grupe
  6. kvalifikacije osoblja
  7. koncept ponašanja
  8. rad roditelja
  9. prostorije i vanjski prostor
  10. opremljenost objekata
  11. postupak dokumentiranja djetetovih razvojnih koraka
  12. usmjerenost prema zajednici

…nastavak slijedi!

Podijelite ovo
Share on Facebook
Facebook
0Pin on Pinterest
Pinterest
0Tweet about this on Twitter
Twitter

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *