Još tijekom 19. stoljeća, mnoge pokrajine u Njemačkoj su se odlučile prebaciti svoje obveze financiranja crkve i njenih aktivnosti na članove, te tako uvele takozvani “crkveni porez” (Kirchensteuer). Od tada pa sve do danas, crkveni porez ostaje glavni izvor prihoda katoličke crkve u Njemačkoj.
Crkveni porez u Njemačkoj je zakonska obveza rimokatoličke i evangelističke crkve u Njemačkoj, iz razloga što su ove dvije institucije priznate kao javna pravna osoba sastavljena od članova (Körperschaft des öffentlichen Rechts) koje po zakonu moraju ubirati porez od svojih članova. Pravoslavna crkva, Islamska, budistička i druge religijske zajednice u Njemačkoj nisu priznate kao javna pravna osoba, te samim time ne moraju i ne mogu uvesti obvezu plaćanja poreza od svojih članova.
Tko mora plaćati crkveni porez u Njemačkoj?
Crkveni porez plaćaju članovi crkve koji ispunjaju ova 3 kriterija:
- članovi su crkve koji su to postali krštenjem i nisu se aktivno “ispisali”
- imaju prebivalište u Njemačkoj
- imaju osnovu za plaćanje poreza (ako plaćate porez na dohodak i ostala davanja, tek onda možete plaćati i crkveni porez
Zanimljiva činjenica je da samo 40-ak posto članova crkve plaćaju crkveni porez. Ostali nemaju osnovu za plaćanje zato što malo zarađuju, nisu zaposleni, umirovljenici, djeca i sl.
Koliko iznosi crkveni porez?
Crkveni porez u Njemačkoj iznosi 9% od Vašeg poreza na dohodak (plaću, prihode od kapitala i druga primanja). Samo u Bayernu je taj postotak manji i iznosi 8%.
Za primjer:
Imate plaću 3000 Eura bruto. Živite u Stuttgartu, nemate djece i porezna klasa ste 1:
Plaćali bi 30,90 Eura crkvenog poreza mjesečno.
ili…
Imate plaću 4000 Eura bruto. Živite u Minhenu, imate 1 dijete i porezna klasa ste 3:
Plaćali bi 13,13 Eura crkvenog poreza mjesečno.
Ovdje možete izračunati kako to kod Vas izgleda:
https://www.smart-rechner.de/kirchensteuer/
Izdatke za crkveni porez možete u sljedećoj godini predati kao “Sonderausgaben” u Vašoj poreznoj prijavi, te time smanjiti svoje porezno opterećenje, tako da je stvarni trošak još i manji nego ono što mjesečno plaćate. Prosječni crkveni porez u godini iznosi oko 300 Eura po osobi.
Razumljivo je da osobe sa jako visokim primanjima nerado vide da nekoliko stotina Eura mjesečno ide na Kirchensteuer. Iz toga razloga, oni mogu uvesti ograničenje poreza (Kappung) od 2,5 – 4% poreza na dohodak.
Neke pokrajine to rade automatski. U pokrajini Baden-Württemberg, Hessen, Nordrhein-Westfalen, Rheinland-Pfalz oder Saarland morate sami predati zahtjev za ograničavanje poreza preko svoje crkve, dok u Bayernu mogućnost ograničavanja (Kappung-a) ne postoji.
Samo za primjer, za samca u Berlinu koji ima primanja od 150.000 Eura godišnje, ograničavanje crkvenog poreza na 3% donosi “uštedu” od 1200 Eura godišnje.
Kome idu moje pare?
Najveći dio budžeta crkvenog poreza koristi se za financiranje župa, župnih aktivnosti i osoblja koje je u župi zaposleno (svećenik, osoblje, glazbenici…). Župne aktivnosti mogu biti rad sa mladima, briga o starijima, savjetovanja, glazbene škole i sl. stvari koje mnoge crkve rade.
Osim toga, veliki dio se koristi za brigu o crkvenoj infrastrukturi i administraciju.
Veliki dio novca koristi se za vrtiće i školske ustanove koje su vezane za crkvu.
Caritas i Diakonie su udruge koje se velikim dijelom financiraju iz crkvenih primanja. Postoje i mnoge druge socijalne organizacije koje služe ljudima u potrebi.
Međunarodne aktivnosti i misije.
Svake godine, zajedno sa Vašim obračunom crkvenog poreza, dobijete i izvod s detaljnom podjelom na primjeru Vaših 100 Eura.
Zašto se mnogo ljudi odlučuje “ispisati” iz crkve?
Da bi im ostalo više novca na raspolaganju.
Ljudi mogu pričati što god hoće. Moje osobno mišljenje je da, da je crkveni u porez neka sitna svota novca ili da se ne plaća, zanemariv broj ljudi bi se odlučilo ispisati iz crkve.
Činjenica je međutim da se oko 400.000 ljudi u Njemačkoj se svake godine ispiše i da je broj aktivnih članova crkve i onih koji plaćaju crkveni porez svake godine sve manji. Kada se provede ispitivanje, 30% ispisanih navede crkveni porez kao razlog ispisivanja, dok čak 50% navede nezadovoljstvo samom institucijom crkve i njenim radom. Osobno sam mišljenja da je ova statistika istinitija ako se postotci zamjene.
Ali dobro. Činjenica je također da crkva radi jako loš posao u održavanju imidža institucije koja pomaže i služi, a ne institucije koje je eto-zbog-kulture i crkvenih ceremonija tu. Pozitivne stvari i projekti se toliko rijetko spominju pa negativne u javnosti odjeknu još jače. Npr. kao sada, kada se o crkvi priča kao o instituciji koja zataškava zločine i štiti članove koji su ih počinili. Normalno je da takve stvari užasnu javnost i potaknu sve one koji su “na rubu”, preko ruba da prestanu svojim novcem “sponzorirati” ovakve radnje. Tu odluku na kraju svatko donosi za sebe… a ja se ne mogu oteti dojmu da crkvi nebi falio neki dobar marketing manager.
Važno je znati da, ako se ispišete iz crkve, nemate više pravo na:
- krštenje
- pričest/krizmu
- crkveno vjenčanje
- (besplatni) pogreb sa svećenikom
- posao u crkvenim institucijama (uglavnom)
…naravno, ne podržavate ni održavanje crkvene infrastrukture niti rad crkvenih dobrotvornih organizacija. No nitko Vas ne sprječava svojevoljno pomagati neke druge institucije, crkvene ili ne.
Ispisati se nije teško – odete u Einwohneramt ili kod notara i popunite formular. Taj formular i sami ispis platite oko 40 Eura (ovisno o pokrajini) i pošaljete ga Finanzamtu. Voila – već sljedeći mjesec ne plaćate crkveni porez.
Svakom po volji. Iako plaćam više od prosjeka, za mene je to jasna stvar i ne razmišljam o ispisu. Nekad se nađe i za lemuzinu.
Kakvo je stanje kod Vas? Zašto se niste/ste se ispisali?
Bog!
Ako u Njemačkoj još nemate uzde u rukama na pravome ste mjestu. Nakon 3-4 godine borbe kroz njemačka poslovna, administrativna i životna bojišta, odlučio sam pokrenuti blog koji će pomoći Vama da dobijete odgovore, pregledno i jasno. Nadam se da ste našli nešto korisno, ispričajte nekome o ovome i pretplatite se da bi ostali u kontaktu.
U potpunosti se slažem. Smatram da taj dio plaćanja crkvenog poreza koji je obvezan možemo gledati i s druge strane. Samim tim što nešto plaćamo i “ulažemo ” u crkveni fond trebali bi se smatrati većim dijelom te iste zajednice u kojoj smo na kraju krajeva svojevoljno iz ljubavi,vjere,potrebe. Nije to puko “bacanje para” u porezne kasice,nego jedan od načina da pokažemo i pripadnost vjerskim zajednicama,ali i žrtvu na koju nas ista vjera i poziva,a opet svatko prema svojim mogućnostima. I u obiteljske,prijateljske i ostale društvene zajednice treba ulagati i davati pa se tu nitko ne buni.
Da tako i ja na to gledam.
Dobre vijesti za mene i vas, zovem se TEREZA i moram vam ispričati kako sam doživjela ponudu kredita od 35,000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu što sam naišao na gospodina Harry Bryan, izvršnog direktora SMART LOAN FUNDS, imaju sjedište u Americi, a također djeluju u svim europskim zemljama. Dobio sam savjet kolege i savjetovat ću svima koji trebaju zajam da koriste njihove usluge kako bi izašli iz financijskih poteškoća, možete ih kontaktirati putem e-pošte
(smartloanfunds@gmail.com} WHATSAPP: {+385 91 560 8706} Brzo kontaktirajte danas i dobijte svoj zajam od njih na stopu od 3 %. Obećajte da ćete reći ljudima i podijeliti njegov dobar rad nakon što dobijete zajam.